U svakom projektu težim ka tome da korisnicima prostora obezbijedim koncept autentičnosti i topline.
U ovom intervjuu s Dinom Hamzagić Derdemez, master inženjerom arhitekture, saznajemo o njenom pristupu uređenju enterijera koji naglašava funkcionalnost, minimalizam i toplinu. Dina dijeli svoje savjete o odabiru namještaja, postizanju ravnoteže između praktičnosti i estetike, kao i kako maksimalno iskoristiti prostor u manjim stanovima.
Dina Hamzagić Derdemez, Master inžinjer arhitekture, rođena 05.04.1991. god. Radila je u periodu od 09.12.2015. do 31.03.2018. kao arhitekta u birou Nova DPI, u Novom Pazaru. Nakon završetka master studija, odlazi na stručnu praksu u Berlinu, Njemačka, radeći na gradilištima i u birou građevinske firme ANES bau. Učestvovala je u izradi predmjera i predračuna za njemačko tržište, na mnogim projektima, kao što su: Walter Franck Zaile, Müllerstr., Wedellstr., kao i mnogi drugi. Učestvovala je u izradi tehničke dokumentacije idejnih rješenja, ali i izvođačkih projekata stambenih i poslovnih objekata. Istakla se u idejnom projektu stambene zgrade Schraderstrasse u Berlinu, a radila je i na rješavanju izvođačkog projekta za kompleks zgrada Mertenstrasse, također u Berlinu. Također, uporedo radi i PGD i izvođačke projekte za domaće tržište. U aprilu, 2028. godine, počinje da radi u arhitektonskom birou „Arhiprojekt“ iz Tutina, gdje je saradnik na projektu Stambeno-poslovnog objekta Revolucija (3500m2), kao i na mnogim drugim glavnim i izviđačkim projektima. Dobitnik je Prve nagrade na „Konkursu za urbanističko-arhitektonsko rješenje Trga Šemsudin Kučević i neposrednom okruženja u Tutinu“ u novembru 2018. godine. Izrađuje kompletnu tehničku dokumentaciju idejnih projekata, projektovanje, a radi i na razradi detalja, saradnji sa investitorima, saradnji na projektantima drugih faza. Samostalni preduzetnički rad započinje 2020. godine, otvaranjem Arhitektonskog studija DINA Design & Architecture, koji se bavi projektovanjem objekata i enterijera, kao i cjelokupnom procedurom za dobivanje građevinske i upotrebne dozvole. Studiju se ubrzo priključuje kolega i njen brat Enes Hamzagić, apsolvent master studija arhitekture, koji umnogome doprinosi razvoju i radu na različitim projektima. Zajedno sa saradnicima, kolegama koji učestvuju u fazama projektovanja, rade zahtjevne projekte (3000 m2 pa do 20 000 m2), komplekse višeporodičnog stanovanja.
Intervju: Dina Hamzagić Derdemez, Master inženjer arhitekture (M.Arch), sa licencom odgovornog projektanta, Inženjerske komore Srbije
Za početak nam recite nešto o sebi, kako ste se to prvi put zainteresovali za uređenje doma?
Početak svoje zainteresovanosti za arhitekturu mogu slobodno vezati za svoje roditelje, koji su imali velike vizije i ogromno poštovanje prema mom pozivu, kao i mojoj majci koja je naš stan transformisala u nezamenjivi dom. Činjenica da mogu biti deo procesa kreiranja nečijeg životnog prostora je velika čast i odgovornost, a za mene i velika satisfakcija.
Kako biste opisali svoj stil uređenja enterijera?
Moj pristup uređenju enterijera proizilazi iz sagledavanja prostora kroz funkcionalnost, minimalizam i događaj. U svakom projektu težim ka tome da korisnicima prostora obezbedim koncept autentičnosti i topline, da zajedno osmislimo njihov dom iz snova.
Kako odabrati pravi namještaj i dekoracije za prostor u kome radite?
Prostor koji je namenjen za rad takođe mora ispuniti određene funkcionalne zahteve, mora biti dovoljno osvetljen, a kroz odabir nameštaja je neophodno klijentima smisleno predočiti kvalitet usluge ili proizvoda koji se nudi. Prostor govori umesto nas. Dekoracija se integriše kroz funkciju, zelenilo i umetničke radove, slike, skulpture.
Kako pronaći ravnotežu između praktičnosti i estetike prilikom uređenja doma?
Ravnoteža između estetike i praktičnosti prilikom uređenja doma je osnovno načelo koje mora biti ispoštovano, a postižemo je kroz prepoznavanje prostornih prednosti i nedostataka. Primarno, neophodno je obezbediti sve funkcionalne/praktične elemente i zone u stanu ili kući (zona za obedovanje, čitanje i rad u dnevnom boravku, zona za kuvanje, noćna zona, ulazna zona sa garderoberom itd. ), kao i njihovu čistu i jednolinijsku komunikaciju. Uporedo, kroz kvalitetno formiranje celina, razradjuje se i osmišljava estetika prostora. Projektovanjem rasvete, ambijentalnih i suptilnih osvetljenja, projektujemo i naš kutak za odmor i opuštanje.
Za kraj neki savjet za naše čitatelje, kako da uspiju uključiti funkcionalnost u dizajn, posebno u manjim stanovima?
Kod manjih stanova treba birati nameštaj koji je skladan, urađen prema merama prostorija, tako da se svaki kutak može nesmetano koristiti. Upotreba svetlih boja, kao i ogledala na određenim pozicijama, učiniće prostor vizuelno većim. Otvorenost prostora – umesto pregrada u dnevnoj zoni, znatno će pospešiti funkcionalnost i dizajniranje stanova sa manjim površinama.