Za mene je funkcionalnost temelj svakog uspješnog projekta — prostor mora najprije služiti svakodnevnim potrebama klijenta
Intervju: Hana Agić, dipl.inž.arh.
Hana Agić, diplomirana arhitektica s Univerziteta u Sarajevu, svoju karijeru gradila je kroz različite arhitektonske i dizajnerske projekte, od stambenih objekata i javnih prostora do scenografije za filmske setove. Danas je njen primarni fokus dizajn enterijera, pri čemu svaki prostor oblikuje promišljeno, pažljivo birajući detalje koji odražavaju osobnost klijenta i funkcionalne potrebe prostora. U ovom intervjuu Hana otkriva svoj kreativni proces, inspiracije, izazove rada u historijskim i manjih prostorima te kako stvara autentične, udobne i estetski skladne interijere za klijente iz BiH i inostranstva.
Moje ime je Hana Agić i diplomirala sam arhitekturu na Univerzitetu u Sarajevu. Nakon završenih studija, sticala sam dragocjeno iskustvo radeći u različitim arhitektonskim i dizajnerskim studijima, gdje sam imala priliku učiti od stručnjaka i razvijati svoj profesionalni izraz. Ta raznolika iskustva prirodno su me usmjerila ka oblasti dizajna enterijera, koja je danas postala moje glavno profesionalno opredjeljenje i strast.
U svom radu fokusiram se na stvaranje promišljenih i estetski skladnih prostora, bilo da je riječ o kompletnim idejnim i izvedbenim rješenjima ili stilizaciji već formiranih interijera. Surađujem s klijentima iz cijele regije, ali i inostranstva, pružajući personalizirane usluge koje svaki prostor pretvaraju u funkcionalno i inspirativno okruženje.
Hana, kako biste opisali svoj dizajnerski pristup? Šta je ono što svaki prostor koji dizajnirate „mora imati“?
Prije nego što započne sam proces dizajniranja, ključni prvi korak su temeljite i kvalitetne konsultacije s klijentom. Smatram da je izuzetno važno upoznati klijentovu osobnost, stil života, dnevne navike te način na koji koristi svoj prostor. Upravo to razumijevanje omogućava mi da pristupim dizajnu na promišljen i personaliziran način.
Za mene je funkcionalnost temelj svakog uspješnog projekta – prostor mora najprije služiti svakodnevnim potrebama klijenta. Tek kada je ta osnova postavljena, oblikujem atmosferu prostora pažljivim odabirom svakog detalja, kako bih stvorila skladan, udoban i autentičan ambijent.
Šta Vas je privuklo upravo dizajnu interijera, a ne, recimo, urbanizmu ili arhitekturi u širem smislu?
Tokom godina radila sam u različitim oblastima arhitekture – od projektovanja stambenih objekata i dizajna enterijera, preko oblikovanja javnih prostora, pa sve do scenografije za filmske setove. Svako od tih iskustava obogatilo me znanjem i značajno doprinijelo formiranju mog dizajnerskog senzibiliteta.
Iako mi je danas primarni fokus na dizajnu enterijera, ne volim se ograničavati samo na tu titulu. S vremena na vrijeme rado prihvatim i druge kreativne projekte, jer vjerujem da različiti aspekti dizajna mogu i trebaju koegzistirati.
Možete li nam predstaviti jedan svoj projekat koji posebno volite? Šta je bila osnovna ideja, koji su bili izazovi, kako je tekao proces?
U posljednje vrijeme radim pretežno s klijentima iz Velike Britanije, gdje pružam usluge stilizacije enterijera. Riječ je o projektima u kojima se ne izvode grubi građevinski radovi, već se prostor oblikuje pažljivim odabirom namještaja, rasvjete i dekoracija, kako bi se postigla željena atmosfera i estetski izraz.
Svaki od tih projekata mi je posebno drag i uistinu uživam u tom procesu.Poseban izazov predstavlja rad u historijskim zgradama, gdje je važno pronaći namještaj koji se skladno uklapa u postojeću arhitekturu, ali i zadovoljava savremene funkcionalne potrebe.
Proces uključuje kreiranje više opcija rasporeda, mood boardova i temeljito istraživanje ponude na tržištu. Ono što mi je posebno inspirativno kod ovih projekata jeste hrabriji pristup britanskih klijenata skloniji su upečatljivim komadima, izraženijim bojama i stilovima koji se rjeđe viđaju u našim krajevima. Taj osjećaj slobode u izrazu za mene je izuzetno poticajan.
Kako pristupate dizajnu kada radite s klijentima, koliko je prostora za Vašu autorsku slobodu, a koliko za njihove želje?
Kao što sam ranije spomenula, svaki projekat započinjem konsultacijama i upoznavanjem s klijentom. Na temelju toga proces dizajniranja krene s nekoliko varijanti koje se kroz otvorenu komunikaciju i zajedničke revizije oblikuju u optimalno rješenje.
Vjerujem da je redovna i iskrena komunikacija s klijentima ključ uspješnog projekta -omogućava pravovremeno rješavanje svih nedoumica i doprinosi glatkom toku rada. Dosad sam imala sreću da su mi klijenti poklanjali povjerenje i slobodu u kreativnom izrazu, ali jednako cijenim i razmjenu mišljenja, jer upravo u toj sinergiji nastaju najbolja rješenja za dizajn životnog prostora.
Postoji li prostor koji ste dizajnirali, a u kojem biste sami rado živjeli? Zašto?
Izdvojila bih jedan manji stan koji sam imala priliku dizajnirati u Japandi stilu. Kroz čitav stan provlači se hrastovo drvo kao osnovna tekstura, koje prostoru daje posebnu toplinu i osjećaj ugode. Enterijer je dodatno obogaćen umjetničkim djelima inspiriranim japanskom estetikom, sobnim biljkama i pažljivo biranim dekoracijama.
Manji prostori me posebno inspirišu i meni se lično više sviđaju – iako su često dizajnerski zahtjevniji, u njima se lakše postiže osjećaj bliskosti, topline i životnosti, što je meni kao dizajnerici izuzetno važno.
Kako izgleda Vaš kreativni proces od prve skice do završne realizacije?
Moj proces rada započinje izradom inspiracijskih kolaža, kroz koje prenosim početnu viziju prostora – stil, atmosferu i emociju koju želim stvoriti. Istovremeno radim nekoliko varijanti tlocrta kako bih u saradnji s klijentom pronašla raspored koji najbolje odgovara njegovim navikama i životnom stilu.
Kada se dogovorimo oko pravca u kojem idemo, prelazim na 3D vizualizacije. To je faza u kojoj prostor počinje da “oživljava” i gdje klijent zaista može vizualizirati kako će prostor izgledati. Tu se definiraju svi ključni elementi od tekstura i materijala, do pozicija namještaja i kompozicije prostora u cjelini. Kada se usvoji ideja, pripremam detaljan izvedbeni projekt koji služi kao osnova za realizaciju. Naravno, tokom izvedbe ponekad dođe do manjih odstupanja zbog budžeta ili tehničkih izazova, ali tada tražim rješenja koja ostaju vjerna početnom konceptu.
Koje boje, teksture i materijale najčešće birate i zašto?
Najčešće krećem od neutralnih tonova kao osnove, jer djeluju prirodno, smirujuće i prijatno za boravak. Ipak, trudim se da prostor ne ostane isključivo u tim okvirima, pa tako volim dodati akcentne boje kroz zanimljive komade namještaja, umjetnine ili dekor – bilo da je riječ o neobičnom uzorku, intenzivnijem tonu ili posebnoj teksturi.
Teksture smatram ključnim elementom u stvaranju vizuelne i taktilne dubine. Volim koristiti prirodne materijale poput drveta, ratana, bambusa i kamena, a često se igram i s lanom, pjeskarenim staklom, vapnenim bojama ili mramorom. Ova kombinacija boja, materijala i tekstura pomaže mi da formiram prepoznatljiv, osoban stil u svakom projektu.
Koje Vas epohe, dizajneri ili kulturni elementi posebno inspirišu?
Posebno me privlače interijeri koji odišu klasičnim duhom prostori u kojima se osjeti aristokratska elegancija, sofisticiranost i vremenska dubina. Zbog toga me nadahnjuju stilovi s bogatim historijskim kontekstom, poput Art Nouveaua, Art Decoa, pariškog klasičnog stila, ali i promišljeno oblikovana eklektika.
Volim vidjeti izražajne uzorke bilo da su geometrijski, floralni ili apstraktni kao i smjele akcentne boje koje unose energiju u prostor. Također, veliki formati umjetničkih djela imaju moć da podignu prostor na viši estetski nivo. Takvu estetiku možemo prepoznati i u radu dizajnera poput Kelly Wearstler, Rose Uniacke ili Grega Natalea, čiji su projekti stalna inspiracija.
Kakvo je Vaše iskustvo rada kao freelance dizajnerice u BiH? Da li je to prednost ili izazov?
Za mene je rad na ovaj način svakako prednost, jer sam osoba koja voli samostalnost u radu. Ovakav model mi omogućava da rasporedim vrijeme prema vlastitom ritmu i da zadržim veću kreativnu slobodu.
Naravno, ovaj put nosi sa sobom i više izazova – veća je odgovornost, a ritam posla zna biti nepredvidiv. Postoje periodi intenzivnog rada, ali i oni mirniji. Ipak, upravo ta dinamičnost i doza neizvjesnosti čine mi ovaj posao uzbudljivim.
Također, ovakav način rada otvara vrata različitim poslovnim prilikama i područjima djelovanja unutar struke, za koje ranije možda ne bih ni pretpostavila da mogu postati moj glavni profesionalni fokus.
Da li vidite da se tržište interijera u BiH razvija u smjeru sofisticiranijeg i svjesnijeg dizajna?
Mislim da se tržište definitivno kreće u tom pravcu, iako nešto sporijim tempom u odnosu na zapadnoevropske trendove. Utjecaj društvenih mreža i medija doveo je do veće svijesti o važnosti izgleda prostora u kojem živimo i njegovog utjecaja na svakodnevni život. Ljudi sve češće prepoznaju vrijednost dobro dizajniranog okruženja i odlučuju se na redizajn prostora u skladu sa vlastitim ukusom i potrebama.
Kako izgleda Vaš radni dan kada niste na terenu radite li iz studija, kafane, kuće?
Najviše volim raditi od kuće, jer tu imam svoj osmišljeni radni prostor, sa svim potrebnim alatima i što mi je najvažnije potpunim mirom koji mi omogućava duboku koncentraciju i fokus.Čak i kada putujem, uvijek biram intiman i tih kutak u kojem se mogu posvetiti projektima bez ometanja, jer mi je osjećaj mira i lične zone ključan za kvalitetan i kreativan rad.
Koji je Vaš idealan prostor za život kada zaboravimo budžet i kvadrate?
Moj idealan prostor je onaj koji odiše toplinom, prirodnošću i umjerenošću, s naglaskom na autentičnost i upotrebu prirodnih materijala. Vjerujem da je prostor u kojem živimo odraz našeg identiteta, ali i da ga trebamo oblikovati tako da nam pruža pozitivno, poticajno iskustvo u svakodnevici. Danas se često ističu luksuzni interijeri kao ideal, ali smatram da istinska vrijednost leži u promišljenom dizajnu, bez obzira na cijenu pojedinih elemenata. I s jednostavnijim komadima moguće je stvoriti prostor koji izgleda posebno i u kojem se osjećamo istinski dobro.