Uvjerena sam da je svaki Bosanac i Hercegovac, u neku ruku, ambasador BiH, koji treba da na svojstven način pozitivno prezentira našu zemlju i tako učestvuje u razvoju bh. društva.
Uspješna dizajnerica enterijera Lejla Budnjo rođena je u Tuzli gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju “Meša Selimović”. Nakon završetka srednje škole upisala je Ekonomski fakultet sa željom da ide u Beč, gdje je uskoro nastavila studij. U Austriju je stigla 2001. godine. Lejlina želja da studira “nešto kreativno” ostvarila se nakon dvije godine studiranja na Ekonomskom fakultetu u Beču.
”Od malih nogu sam premještala namještaj po kući, oslikavala zidove u dječjoj sobi, u osnovnoj i srednjoj školi išla na takmičenja fotografije. Kada sam došla u Beč, radila sam kao babysitterica u jednoj divnoj porodici, gdje je otac bio arhitekt. On mi je otkrio New Design University u St. Pöltenu koji je udaljen 60 km od Beča, gdje sam završila fakultet i postala dizajnerica interijera”. kaže Lejla.
Nakon završenog studija, Lejla počinje raditi u jednoj tradicionalnoj i luksuznoj bečkoj firmi, Neue Wiener Werkstätte, a potom se odlučuje na vrlo hrabar potez – pokretanje vlastitog biznisa. Uređivanju enterijera odlučila je dodati nešto novo i drugačije od onoga što se do tada moglo vidjeti u Austriji.
”Došla sam na ideju da, pored regularnog načina rada Interior Designa, uvedem i e-Interior Design, što znači da svojim kupcima nudim usluge preko elektronskih uređaja, e-maila, Skypea, Vibera, WhatsAppa i slično. Ova ideja potekla je iz želje da pružim uslugu preuređivanja stana nekome u Bosni i Hercegovini ili u nekoj drugoj državi, a da ne budem fizički prisutna tu”, ističe Lejla.
Kako Lejla uređuje stanove i kuće možete pogledati na njenoj web stranici https://www.lejlabudnjo.com/de/ , a ako baš vama treba uređenje stana, na pravoj ste adresi! Još od samog dolaska u Beč, Lejla se osjećala dobrodošlom. U firmi u kojoj je radila bila je jedina Bosanka, dok je danas ta pojava rijetka.
”O Bosni i Hercegovini su Austrijanci znali površne informacije: u BiH je bio rat i nalazimo se blizu mora u Hrvatskoj, u kojoj skoro svi ljetuju. Međutim, vremenom su naučili dosta”, priča Lejla.
Lejlin život se kretao u pozitivnom pravcu, ne samo na poslovnom planu nego i na privatnom. U Austriji se udala za Sarajliju, sa kojim ima dvojicu sinova blizanaca: Karima, koji je ime dobio po poznatom dizajneru Karimu Rashidu, i Tareka. Iako su svoju domovinu napustili, i dalje žive kao pravi Bosanci i Hercegovci.
”Još se spretno i nenamjerno pridržavamo spontanog života karakterističnog za naš mentalitet. Recimo, i dalje je prisutno ono kada neplanirano pozovemo prijatelje da se družimo, jer je takav dan i poželjeli smo razgovarati s njima. To je baš tipično naše: “Hej, šta radiš?” “Evo ništa.” “Hajd’ dođi da zajedno radimo ništa!”. Austrijanci to ne mogu i ne znaju”, dodaje lejla.
U njenom domu razgovara se isključivo na bosanskom jeziku, a sluša se i naša muzika. ”Najviše volimo slušati Dubiozu kolektiv, Edu Maajku, Frenkieja, a naravno i Amiru Medunjanin i Boška Jovića”, govori Budnjo.
Svoje slobodno vrijeme u Austriji provode na manifestacijama bosanskohercegovačke kulturne platforme (BHKP) čiji su osnivači Kemal Smajić i Darko Marković, kućni prijatelji porodice Budnjo.
”BHKP organizuje razne manifestacije poput koncerata, predstava i izložbi. Njihov program je jako kvalitetan i mi posjećujemo svaki od ovih događaja. Tim putem srećemo veliki broj Bosanaca i Hercegovaca sa kojima gradimo odnose i tako održavamo kontakt sa Bosnom i Hercegovinom i u Austriji”, kaže Lejla.
Nekoliko puta godišnje posjećuje svoje roditelje u Tuzli, mada se oni često zapute u Beč. ”Moji roditelji, zbog zagađenja zraka, zimi više dolaze u Beč nego mi u BiH. Ljeti je situacija obrnuta – u Tuzlu dođemo često zbog ljepote Panonskih jezera, ljetnih bašti i programa”, dodaje Budnjo.
Ipak, u Bosni i Hercegovini bi najviše voljela promijeniti jedno… ”Voljela bih da bude kao nekada, više ljubavi i empatije među ljudima, jer je to ono što je u našim genima već stoljećima. Ovo novo stanje potisnute ljubavi i saosjećanja je neprirodno i mislim da se nismo baš snašli u ovakvoj nametnutoj ulozi”, kaže Lejla.
Lejla je s nama prokomentarisala i trend odlaska mladih ljudi iz BiH, te kazala da svako treba da proba ono što želi i gdje želi, jer svako bira svoj put, a naročito ako misli da će time poboljšati svoj život. Na svoje porijeklo je, priča Lejla, ponosna, a ono što je za naš narod karakteristično je gostoprimstvo, srdačnost i “neka vrsta blesavosti i sreće”.
”Blagi smo kao narod, nenametljivi i uklopljivi u svakom segmentu života. Srdačni smo i onda kad nam baš ne ide, to je ono što nas izdvaja od ostalih”, kaže naša sagovornica. O ideji da se vrati u Bosnu i Hercegovinu, kaže sljedeće…
”Nikad se ne zna. Ja sam ovdje došla kao dijete koje je u nekoliko mjeseci odraslo. Naučila sam da se brinem o sebi, svojim računima, da kroz trud budem i nagrađena. Naučila sam se na red, sistem, navika je čudna stvar”, kaže nam uz osmijeh Lejla. Za kraj, Lejla je iznijela svoje mišljenje o ulozi Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Beču, ali i u bilo kojem drugom gradu van svoje domovine… ”Uvjerena sam da je svaki Bosanac i Hercegovac, u neku ruku, ambasador BiH, koji treba da na svojstven način pozitivno prezentira našu zemlju i tako učestvuje u razvoju bh. društva”, zaključuje Lejla.
Objavljeno na https://bhdinfodesk.com/
3sratna kuća pored jezera u malom mjestu Velmu pored Beča
Klijentu je bilo bitno da kad dodje kući poslije stresnog radnog dana dodje u oazu mira. Kuća je pored jezera koje i ljeti i zimi ima predivnu boju, te koja odmara dušu. Jezero je bilo velika inspiracija u nastajanju enterijera. Osim u 2 dječje i radne sobe koje se nalaze na prvom spratu, materijal koji u ostatku kuće dominira je drvo.
Prizemlje
Open Space, kuhinja, dnevna soba, trpezarija
1 sprat
Dvije dječje sobe( seka&braco), radna/gostinjska soba, kupatilo
2 sprat
Kako je Master bedroom na zadnjem spratu gore je ubačena i mala kuhinjica – tako da na 2 spratu imamo garsonjeru s terasom. Gore su Walk In Closet, s tim da je poleđina ormara obložena kožom, iskorištena kao uzglavlje kreveta. Mješavina stakla i drveta. Kupatilo je malo, ali korištenjem staklenog zida umjesto običnog zida kroz svjetlost se dobio osjećaj druge veličine prostorije.
