You are currently viewing Bojan Lehpamer: Volim svojim klijentima dati savjet, no nikako im ne volim nametnuti svoje vizije

Bojan Lehpamer: Volim svojim klijentima dati savjet, no nikako im ne volim nametnuti svoje vizije

Najveći izazov ovog posla je zapravo usklađenje cjelokupnog procesa, od prvobitnog kontakta s klijentima, neke njihove ideje te razrada iste, izbora materijala, dizajniranja, izrada materijala od strane dobavljača, same izrade namještaja, montaže…

Kada kročite u prostor, enterijer ima moć da vas oduševi, inspiriše i prikaže vašu autentičnost. Unikatan enterijer je više od običnog uređenja prostora – to je umjetnost stvaranja jedinstvene atmosfere koja odražava vašu ličnost, stil i priče koje nosite u sebi. U nastavku donosimo intervju sa Bojanom Lehpamerom.

Intervju: Bojan Lehpamer, magistar finansija i projektnog menadžmenta

Recite nam nešto o sebi. 

Magistar sam financija i projektnog mendžmenta koji je preko noći odlučio otići iz bankarskog svijeta u kojem sam bio 10g., odrekao sam se “diplome” i uopće mi nije žao što sam se vratio “korijenima”, odnosno nazad u obiteljsku stolariju i tradiciju koja traje već stoljećima. Od malih nogu sam s djedom, ocem i starijim bratom provodio vrijeme u obiteljskoj stolariji, recimo sa nekih 10 godina sam počeo “raditi”, više se igrao sa drvom i alatima, ali sam, a da toga zapravo nisam bio ni svjestan, učio i upijao djedova i očeva znanja.

S obzirom da se stolarija pretežito bavila masivnim drvom, a vrlo često su dobivali upite za manje stolarske poslove, za koje je zapravo bilo teško pronaći vremena, pokazala se prilika da se dio kapaciteta stolarije osposobi za rad sa pločastim materijalima, odnosno izradu namještaja po mjeri.

Trenutno sam poduzetnik koji uz svoj stalni posao još razvija i ovu stolarsku priču koja jako lijepo napreduje za sada. Gore spomenuta stoljetna tradicija nije pretjerivanje – obiteljski obrt nastavak je 300-godišnje tradicije stolarstva koja je danas rezultirala time da je baš taj obrt u krugu rijetkih koji u Hrvatskoj mogu raditi i najkompleksnije stolarske poslove. Prvenstveno su se opredijelili za rad na “masivu”, a posebno su ponosni na restauratorsko umijeće, te obnovu starih, zaštićenih građevina kojima je potrebno udahnuti novi sjaj. Danas, stoje uz bok s najuspješnijim dizajnerima interijera i namještaja po mjeri. 

Predstavite nam Vaš studio i ono što radite?

Colštok interijer je dobio naziv po drvenom stolarskom metru na sklapanje, starom alatu koji se uz sve suvremene alate još uvijek može naći kod svakog pravog majstora.Bavimo se opremanjem i uređenjem interijera. Stvaramo, osmišljavamo, kreiramo te izrađujemo namještaj po mjeri; kuhinje po mjeri, ugradbene ormare, namještaj za cijelu kuću, poslovne prostore i sl. kupaonski namještaj, uredski namještaj, …Nakon provedenih godina i godina na terenu sa svojim klijentima prilikom dizajniranja i izrade namještaja po mjeri, osim što brinemo kako bi svaki detalj bio kvalitetno modeliran, uvijek pratimo nove trendove, no ne zaboravljamo ni stare, brinemo o okolišu te koristimo najkvalitetnije materijale. Na kraju krajeva, svaki je naš korak prema održivosti važan – za nas, naše potomke i naš planet. 

Otkuda Vas u ovome poslu i otkud ljubav prema istom?

Slučajno sam se pronašao u “cajtnotu”, manjkom vremena i majstora na tržištu u Zagrebu, dok smo renovirali svoj stan, pa sam tako sam morao prionuti u uređenje svog stana, i biti sam svoj majstor za veliku većinu radova. S obzirom da sam od malih nogu vrijeme provodio u radioni, imao sam predznanja i podlogu koja mi je dobrodošla prilikom izrade svega što je bilo potrebno u stanu. Tu sam se prisjetio mladih dana i tog vremena koje sam proveo stvarajući rukama, što me potaknulo da bi se mogao vratiti već spomenutim korijenima. Dok sam u radioni, misli su samo moje, stvaram, kreiram, maštam pa čak i čuda činim! Osim što se odmorim od rada uvijek mi na pamet padaju neke nove kreativne ideje, koje rado podijelim sa svojim klijentima i obožavateljima na društvenim mrežama.

Koji su najveći izazovi Vašeg posla?

Najveći izazov je zapravo usklađenje cjelokupnog procesa, od prvobitnog kontakta s klijentima, neke njihove ideje te razrada iste, izbora materijala, dizajniranja, izrada materijala od strane dobavljača, same izrade namještaja, montaže… Sam taj proces zahtijeva puno planiranja i vremenske optimizacije, koja uključuje puno faktora na koje se često ne može utjecati (želje i ideje klijenata, promjene u dizajnu, dostupnost materijala, brzina isporuke materijala od strane dobavljača,…).

Šta Vas inspiriše i na koji način dolaze ideje za uređenje?

Inspiraciju crpim u okolini, kada izađem na teren i vidim realnu sliku gdje se nalazi prostor za koji izrađujemo stolariju, prema tome pokušavam prilagoditi i stolariju. npr. Kada planiramo izradu kuhinje bitno je imati na umu i procese koji će se tamo odvijati, kao što su priprema i pohrana hrane, posluživanje, čišćenje i sl. Radni prostori kao što su radna ploča ili otok moraju pratiti i tijek glavnih procesa u kuhinji. Pažnju treba usmjeriti i na funkcionalnost tj. otvaranje i zatvaranje samih ladica, polica, ormarića i sl. Pritom treba voditi računa o razmaku elemenata i prolaza kao i o poziciji gdje ćete smjestiti koji kućanski aparat. Tri najvažnija elementa svake kuhinje su pećnica, sudoper i hladnjak, lakše kretanje između aparata, postići ćete ako uzmete u obzir “radni trokut kuhinje”. U svakoj kuhinji gdje se trokut poštuje svakako ćete dobiti nesmetano kretanje kroz nju.  Volim svojim klijentima dati savjet, no nikako im ne volim nametnuti svoje vizije, najljepše je vidjet kako svaki kutak kuće, nekretnine ili poslovnog prostora ima svoju kreativnu priču u kojoj se vidi osobnost onoga tko tu boravi.

Na koji način dolazite do klijenata?

Trenutno nas klijenti pronalaze preko preporuka svojih bližnjih, ljudi koji ih okružuju, i zbog toga sam jako ponosan, jer najbolja reklama je ona kad te klijent kome si uljepšao neki kutak njegovog prostora preporuči, zar ne =)?

Koji stil uređenja Vam je najdraži?

Industrijski zbog svoje sirove završne obrade i neobrađenih materijala, te rustikalni zbog korištenja prirodnih i obnovljivih materijala.

Komentariši